Badem potječe iz Srednje Azije, a u Iranu i Kini uzgaja se već više od trideset pet stoljeća. Njegovi plodovi dozrijevaju tek pod toplim južnim suncem. Postoje dvije vrste badema: jedan s plodom blaga okusa, a drugi s gorkim plodom

Pripremanje i upotreba
(samo slatki badem)

Navodimo pripremanje i upotrebu isključivo slatkog badema.

NALJEV OD CVJETOVA
Za svaku šalicu napitka stavite 2-3 prstoveti suhih cvjetova u kipuću vodu (protiv glista: ponavljajte istu količinu sve dok se ne oslobodite nametnika, ne češće od svaka 2 sata).

ČAJ OD LJUSKI
Smrvite pregršt ljuski i kuhajte ih jedan sat (2 šalice dnevno).

UVARAK
Od listova: na litru vode stavite šaku svježih ili suhih listova; ne pretjerujte s ovim načinom liječenja (jedna šalica dnevno).
Od kore: koristite drugi sloj kore; zdrobite 20 do 30 prstoveti kore na litru vode (jedna šalica dnevno).

KUPELJI NOGU I RUKU
U posudu s vrlo vrućom vodom stavite pregršt listova i cvjetova, kao i 20 prstoveti smrvljenih ljuski i kore (kao sredstvo za pospješenje mokrenja, smirivanje kašlja, protiv povišene temperature, jetrenih bolesti; 2 kupelji dnevno).

BADEMOVO MLIJEKO
Zdrobite malu pregršt slatkih badema, dodajte istu količinu šećera, pa mješavinu razmutite u litri destilirane vode; pijte zajedno sa sirupom od ljubica (protiv smetnji u dišnim organima), ili s uvarkom od salate glavatice (protiv povišene tjelesne temperature).

Badem

Čini se da badem posjeduje svu blagost svijeta: od njegova ulja ništa bolje nije protiv upala, opekotina... i za dječje stražnjice!
Badem potječe iz Srednje Azije, a u Iranu i Kini uzgaja se već više od trideset pet stoljeća. Njegovi plodovi dozrijevaju tek pod toplim južnim suncem. Postoje dvije vrste badema: jedan s plodom blaga okusa, a drugi s gorkim plodom. No, za botaničare je to ista vrsta.
Prije nego nešto kažemo o tim odlikama, željeli bismo reći nekoliko riječi o cvjetovima: ove divne male ruže blijedoružičaste boje, čiji cvat ukrašava cijele predjele i koje su tako često služile kao model kineskim majstorima bakroreza, imaju nepobitna purgativna svojstva i služe kao lijek protiv glista. Kada vas kojim slučajem muče ovi paraziti, pripremite si čaj od badema i pijte ga svaka 2 sata, sve dok se ne oslobodite ovih neželjenih crijevnih gostiju.

Gorki badem
Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jaki otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj da se koristi oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupelji, ublažuje bol, naročito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu, žgaravicu, te bolove koji se javljaju uz tokove živčevlja. Tijesto koje dobivamo od ovog voća služi kao dobar sapun za osobe s osjetljivom kožom i izvrstan prirodni deodorans, daleko bolji i zdraviji od umjetnih sprejeva.

Slatki badem
Od slatkog badema koriste se plod (ljuska i sjemenka), listovi i kora. Listovi i ljuske potiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i izlučivanje mokraće.
Slatki je badem ukusan i hranjiv kao dodatak kolačima, pržen u šećeru, kao nugat i sl. Teže ga podnose osobe s osjetljivim želucem, ali drugi će u njemu naći pravi koncentrat energije. Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama: to je blijedožuta tekućina, ugodna okusa, koja ublažuje lake upale probavnog sustava (od usta do debelog crijeva), dosta uspješno suzbija bronhitis i smetnje u mokraćnom sustavu, a posebno ga preporučujemo djeci protiv glista, pripremljenog u uvarku od cvjetova bijelog sljeza i maka, s malo meda i jednim žumanjkom. U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrbeža, opekotina, crvenog vjetra, te površinskih upala.

Berba (samo slatki badem)
Ako živite u kraju gdje raste badem, berite cvjetove u pupoljcima (ožujak-travanj), listove u isto vrijeme, skupljajte njegovu koru i berite plodove kad sazriju. Ako vam to nije moguće, nabavite ih kod dobrog travara. Plodovi neka budu što svježiji. Izbjegavajte moderna pakovanja (plastične vrećice, vakumska pakovanja...) koja se čine praktična, ali su podosta, u biti, nezdrava.

Izvor:
-http://alternativa.hr/content/view/221/1/