Zašto jesti voće

Pitate zašto jesti voće???
Razloga je mnogo:
1. Probava voća je vrlo brzo i traje samo oko 30 minuta. To je kemijski proces kojim se ne oslobađaju štetni nusprodukti. Kao primjer duge probave može nam poslužiti meso, probava traje čak 6-8 sati.
2. Sadrži količinu vode kao i ljudsko tijelo. Najveći udio u voću je voda, i to više od 80%, baš kao i u ljudskom tijelu. Teško je naći neku namirnicu s tolikim udjelom vode, osim među povrćem, a kao primjer može nam poslužiti krastavac.
3. Kalorijska vrijednost voća je vrlo mala. Voće igra značajnu ulogu u dijetama za redukciju tjelesne mase jer je izvaredan izvor energije, a bez nepotrebnih kalorija. Sadrži fruktuzu voćni šećer koji tijelo ne treba pretvarati u niže šećere prije upotrebe, nego brzo ulazi u krv i prije toga ne sadrži masnoće, a sadrži pektin koji daje osjećaj sitosti jer na sebe navlači vodu.
Povećane potrebe za pojedinim hranjivim tvarima i kalorijama, a međutim, postoje u nekim slučajevima:
• U tijeku rasta
• Kod povećane fizičke aktivnosti
• U trudnoći i prilikom dojenja
• Kod bolesti

4. Ugljikohidrati su potrebni kao izvor energije. No u potrazi za željenom energijom trebamo biti umjereni, jer od viška ugljikohidrata stvaraju depoi u obliku masnih naslaga. Stručnjaci preporučuju da ugljikohidrati trebaju sačinjavati 55-60% naše prehrane.
ugljikohidrati uključuju šećer, oligosaharide, škrob i vlakna. Šećeri i šrob imaju 4 kalorije po gramu, dok vlakna nemaju energetsku vrijednost jer se u crijevima ne apsorbiraju(usporedbe radi masti imaju 9 kcal p gramu). Najpoznatije su vrste šećera:
• FRUKTOZA-voćni šećer koji sadržava med i voće
• GLUKOZA(DEKSTROZA)-jednostavan šećer, koristi se kao zaslađivać
• LAKTOZA-mliječni šećer, sastoji se od glukoze i galaktoze, sadržava ga mlijeko
• GALAKTOZA-jednostavan šećer koji sadrži laktoza iz mlijeka
• MALTOZA-javlja se kod fermentacije
• SAHARIN-umjetni industrijski zaslađivač koji nema kalorija
• MELASA(SMEĐI ŠEĆER)-javlja se kod kristalizirana prirodnog šećera
• MED-može poslužiti kao zaslađivač, a mješavina je glukoze i fruktoze te vode.
U neesencijalne hranjive tvari spadaju i VLAKNASTE TVARI koje se sastoje od celuloze i hemiceluloze, te u manjoj mjeri od pektina, lignina i polisaharida. Topljivi dijelovi vežu ione i žučne soli, a netopljivi povećavaju volumen stolice i ubrzavaju vrijeme prolaska crijevnog sadržaja. Zbog toga su vlaknaste tvari važne u prevenciji razvoja raka debelog crijeva, kolelitijaze i ishemične bolesti srca.
Iako postoje razna tumačenja, pa čak i neslaganja znanstvenika, većina ih je prihvatila tezu da topljiva vlakna smanjuju razinu kolesterola i rizik oboljevanja od ateroskleroze. Netopljiva pak smanjuju zadržavanje fekalnih masa u crijevima i tako smanjuju izravno djelovanje raznih štetnih tvari iz hrane na sluznicu crijeva.
Osim toga, moguće je da povećavaju rast bakterija koje normalno žive u našem crijevu, a koje ubrzavaju proces probave.
Način na koji dolazi do smanjenja kolesterola je masa slična želatini, koju stvaraju topljiva vlakna, zarobljavaju masnoće i sprječavaju njihovu apsorpciju u krv.
Vlaknaste tvari smanjuju apsorpciju glukoze nastale razgradnjom, što je osobito važno za prehranu bolesnika sa šećernom bolesti.
Stručnjaci nam poručuju da trebamo povećati potrošnju vlaknaste hrane i to 50%, kako bismo spriječili rak debelog crijeva

5.Masnoće –voće uopće ili gotovo uopće ne sadržava masnoće. Jedući veću količinu dnevno između obroka možemo zaboraviti na slatkiše. Na taj način ne samo da uklanjamo unos nepotrebnih masnoća, soli, proteina i konzumnog šećera nego i nepotrebne kalorije. Sve to služi u borbu protiv debljine, a dugoroćno i protiv stvaranja zastrašujućih plaktova na krvnim žilama. One pak vode razne komplikacije, od kojih spominjemo infakt srca i mozga. Debljina je bolest današnjice, poput epidemije širi se svijetom, a mogući uzrok je brzina života i dostupnost te srazmjerna jeftinost gotove «brze» hrane. Uzrok su česti poremećaji metalnog zdravlja.
6.Kolesterol-voće ne sadrži kolesterol, tvar o kojoj se toliko čuje, da se i pri spomenu te riječi u zraku pojavi strah o bolesti.
Kolesterol je složena molekula koja se nalazi u staničnim mebranama, a i služi kao ishodište za stvaranje nekih hormona. Bez kolesterola ne bi bilo našeg tijela! Ono i samo proizvodi tu vitalnu molekulu. Kolesterol putuje krvlju u različitim dijelovima tijela i zato ga mjerimo iz krvi. U svijetu, kod nas nešto manje, svi govore o obrom i lošom kolesterolu. Loš je faktor značajan u nastanku ateroskleroze, dok dobar važan za funkcioniranje organizma. Mi u krvi možemo izmjeriti i jednog i drugog. Naime kolesterol se prenosi krvlju vezan za «nosače» lipoproteine. «dobar» se prenosi vezan za HDL(high density lipoproteins, odnosno lipoproteine visoke gustoće), a «loš» za LDL(low density lipoproteins, koji su niske gustoće). Upravo prema tim lipoproteinima, mi kolesterol iz krvi zovemo LDL ili HDL.
Meso, a posebno leđna moždina sadrže kolesterol, dok ga u voću i povrću gotovo i nema!

7.Proteini(bjelančevine)- kada spomenimo proteine, uvijek pomislimo na eso ili jaja. Međutim i voće sadrži proteine, iako 15-20 puta manje nego meso.
Proteini su vrlo složene molekule, a sastoje se od manjih jedinica aminokiselina. Naše tijelo koristi 20 različitih aminokiselina kako bi izgradilo različite proteine. Od tih 20, 10 aminokiselin je esencijalno, što znači da ih naše tijelo ne može samo proizvesti, nego se trebaju unositi hranom.

Voće sadržu neke od tih 10 aminokiselina, dok banana ih sadrži svih 10!
Proteini su molekule neophodne za razvoj, rast i obnovu organizma. Igraju ključnu ulogu u životno važnim procesima. Sudjeluju u kontrakciji mišića, prijenos živčanog impulsa, imunološkoj obrani, mnogi hormoni su proteini, svi enzimi su proteini. Proteini sudjeluju u stvaranju strukture kosti i kože...,a mogu biti i izvor energije. Dobri izvori proteina su meso i jaja, a među voćem se izdvaja kikiriki. Ostalo je voće slab izvor možda još ovdje mogu spomeniti jabuku kao loš, ali ipak donekle vrijedan izvor.

Izvor: Tina Ivković-Balja, dr.(knjiga- Zdravlje u voću)